Kada sam bio mali, imali smo devet planeta, a Pluton je bio jedna od njih. Ali stvari su se od tada dosta promijenile, a nauka je evoluirala. Imamo nove planetarne fotografije sa Voyagera i stekli smo mnogo više znanja o nebeskim objektima. Na osnovu informacija sa satelita i teleskopa, da li Jupiter ima čvrstu površinu? Ne. Hajde da saznamo više...

Nauka i Galilejevi mjeseci

Kada budete čitali o planetama u školskim knjigama, naučit ćete da je Mars crven, Zemlja plavi mramor, Saturn ima prstenove, a Jupiter pruge. Možda se sećate i da je Jupiter 5. planeta od Sunca (barem naše sunce) i najveća planeta. Ako dodate masu svih ostalih planeta i udvostručite taj broj, Jupiter je i dalje mnogo veći. Poznat je kao plinski gigant.

Zemljina atmosfera je napravljena od dušika, kisika, ugljičnog dioksida i plinova u tragovima. Jupiterova atmosfera je napravljena od helijuma i vodonika, tako da ne možemo tamo živjeti. Ne bismo mogli da dišemo! Planeta također ima ekstremne temperature i pritiske za koje je malo vjerovatno da će održati život kakav poznajemo. Ipak, ima puno mjeseci. Neki od njih imaju blaže uslove za život.

U ovom trenutku znamo za 53 mjeseca koji kruže oko Jupitera, te 26 manjih bez imena. Četiri najveća se nazivaju Galilejevi sateliti jer ih je Galileo Galilei prvi put uočio 1610. godine. Io je visoko vulkanskidok je Ganimed veći od planete Merkur, i zabeležen je kao najveći mesec u našem Sunčevom sistemu. Kalisto ima male površinske kratere.

Za jedan od ovih mjeseci – Europa – se kaže da ima ledenu koru sa okeanom ispod nje, pa bi potencijalno mogao imati žive organizme. Ali sam Jupiter ima radijus od blizu 70.000 km (oko 44.000 milja), što znači da je 11 puta širi od Zemlje. A Jupiterova atmosfera je ledena jer je tako daleko od našeg sunca. Ove udaljenosti mjerimo pomoću astronomskih jedinica (AU).

Iako vanjski slojevi Jupitera mogu doseći -238°F, postaje toplije kako se približavate jezgru. Unutarnji dijelovi planete su previše vrući za rukovanje. Kako se približavate centru, neka mjesta mogu postati toplija od sunca! Takođe, slojevi ispod atmosfere su tečni. U suštini biste plivali u vrelom kotlu električnih okeanskih talasa. Au!

Matematika astronomskih jedinica

Udaljenost između nas (Zemlje) i našeg Sunca se računa kao 1AJ. Jupiter je udaljen 5,2 AJ od našeg sunca. To znači da, dok je sunčevim zracima potrebno 7 minuta da dođu do nas, potrebno je 43 da naša sunčeva svjetlost stigne do Jupitera. Ali veličina je bitna. Dan na Zemlji traje 24 sata jer je toliko vremena potrebno našoj planeti da napravi piruetu. Jupiter je veći i potrebno mu je samo 10 sati da se napravi puni okret.

Kao rezultat toga, Jupiter ima najkraće dane u našem Sunčevom sistemu – 5 dnevnih sati i 5sati mraka. Ali i njegova orbita oko Sunca je veća. Treba nam 365 ¼ dana da obiđemo ovo sunce i tako obilježavamo godinu. Ali Jupiteru je potrebno 4.333 zemaljska dana, tako da je jedna Jupiterova godina otprilike desetak zemaljskih godina. Također, Zemlja se naginje za 23,5°, ali Jupiterov ugao je 3°.

Naša godišnja doba su zasnovana na Zemljinom uglu u odnosu na Sunce. Ali pošto je Jupiter gotovo okomit, godišnja doba tamo ne variraju toliko kao zima i ljeto. Pomalo je kao da živite u tropima jer je vrijeme isto veći dio godine. Također, za razliku od Saturnovih prstenova, oni na Jupiteru su bledi – vidite ih samo ako je naše sunce pod pravim uglom za pozadinsko osvjetljenje.

I dok su Saturnovi prstenovi napravljeni od leda i vode, Jupiterovi prstenovi su uglavnom od prašine . Naučnici misle da prašina dolazi od krhotina koje erodiraju kada se meteoroidi zalete u neke od manjih Jupiterovih mjeseci. Uz svu tu prašinu i gas, da li Jupiter ima čvrstu površinu? Ne. Za razliku od drugih planeta koje su napravljene od stijena i vode, Jupiter ima isti sastav kao zvijezde.

Pluton, planete i zvijezde

Da biste ovo razumjeli, razmislite o razlici između zvijezde i planeta. Zvijezde su napravljene od plinova koji se kreću dovoljno brzo da proizvode toplinu i svjetlost. Ali planete su objekti koji se kreću oko Sunca. Jupiter je možda napravljen od gasova, ali ne emituje sopstvenu svetlost i kruži oko našeg Sunca. Za zapisnik, naše sunce je zvijezda. Njegova toplotaa svjetlost daju energiju koja pokreće život na Zemlji.

Pa zašto Jupiter ne sija kao sunce ako je napravljen od istih materijala? Nije narastao dovoljno da izgori! Možda je manji od ostalih planeta, ali je samo jedna desetina veličine Sunca. Hajde da razgovaramo o Jupiterovoj površini ili njenom nedostatku. U središtu Zemlje nalazi se mješavina čvrste i rastopljene stijene, s našim okeanima i kopnom otprilike 1800 milja iznad središnjeg jezgra.

Koliko znamo Jupiter nema jezgro poput našeg. Ima neku vrstu okeana, ali 'voda' na Jupiteru je napravljena od tekućeg vodonika, dok je naša H ₂ O (vodonik i kiseonik). Na osnovu naučnih teorija, najdublji dijelovi Jupiterovog okeana vodonika mogli bi imati kvalitet metala. Mislimo da je tečni vodonik provodljiv poput metala, reagirajući na toplinu i električnu struju.

Budući da je Jupiter tako velik i kreće se tako brzo, električna energija koja teče kroz tekućinu može biti ono što uzrokuje gravitaciju planete. Pod tim vodoničnim fluidom, moguće je da Jupiter ima jezgro nalik kvarcu od silikata i gvožđa. Budući da temperature dolje mogu doseći 90.000°F, to bi mogla biti meka čvrsta ili gusta planetarna supa. Ali ako postoji, daleko je ispod okeana vodonika.

Čak i ako postoji čvrsta površina negdje na planeti, prekrivena je beskonačnim miljama tekućeg metalnog vodonika (dio s električnim strujama) plus okean tekućeg vodika . Dakleza razliku od Zemlje koja ima zemlju, vodu i zrak, Jupiter se sastoji od atoma vodika u različitim stanjima – plina, tekućine i 'metala'. Kada biste mogli da gledate kroz oblake, sve što biste videli je plutajuća tečnost.

Kapi Jupitera u kosi!

Može izgledati kao lep koncept leteti svojom letelicom iznad te beskrajne ocean. Ali uskoro biste ostali bez goriva jer nemate gdje sletjeti. I to ako vas Jupiterova atmosfera i pritisak prvo ne ispare. Također, dok su Jupiterovi prstenovi napravljeni od prašine, njegovi šareni oblaci su tri sloja ledenih kristala: amonijak, amonijum hidrosulfid i H ₂ 0 led.

A sada razgovarajmo o Jupiterovim prugama. Ono što vidimo kao različite linije su verovatno talasi gasova, uglavnom fosfora i sumpora. Oblaci takođe formiraju prugaste trake. Možemo vidjeti slojeve jer plinovi i oblaci formiraju nizove oko planete dok se okreće. Budući da je okeanska planeta, Jupiter doživljava nasilne oluje. Primjer je njegova poznata Velika crvena mrlja.

Vidimo je kao veliku crvenu tačku kada gledamo kroz teleskop, ali to je superoluja koja bjesni vekovima! A zbog veličine Jupitera, cijela Zemlja može stati u taj lijevak oluje. Ali to nije lijevkasta oluja kao takva – više masivni ovalni oblak. Oluja upola veličine koja se zove Mala crvena mrlja sastoji se od tri manja klastera oblaka koja su se spojila u jednu.

Većina naših informacija oJupiter dolazi iz sonde Juno koju nadgleda NASA. Napustio je Zemlju 5. avgusta 2011. i stigao do Jupitera 5. jula 2016. Očekivalo se da će završiti očitavanja 2021., ali je misija produžena na 2025. Nakon što se završi, Juno će ispasti iz Jupiterove orbite i vjerovatno će se uništiti negdje u atmosferi planete.

Sve o Juno

Od kada je lansirana, Juno je ostala u orbiti jer je bila izvan Jupiterovog gravitacionog polja. Ali plan je uvijek bio da se Juno približi kao dio svog konačnog spuštanja. I tačno po planu, Junoina orbita se od tada smanjila sa 53 dana na 43 dana. To u početku znači da je Juno trebalo 53 dana da obiđe planetu. Sada može opići cijeli Jupiter za samo 43 dana.

Kao što smo ranije rekli, Jupiterov oblačni pokrivač se pojavljuje u obliku pruga ili traka u crvenoj i prljavo bijeloj boji. Ovi redovi su razdvojeni snažnim vjetrovima koji mogu dostići brzinu od 2000 milja. Zovemo ih zonama i pojasevima Jupitera. Takođe, pošto Jupiter 'stoji ravno' i ima najmanji nagib, njegovi polovi se ne pomeraju previše. Ovo uzrokuje konzistentne cikluse.

Ciklusi – ili polarni cikloni – formiraju različite obrasce koje je Juno uočila. Jupiterov sjeverni pol ima klaster od osam ciklona raspoređenih u osmougao, dok je pet ciklona na južnom polu poređano tako da formiraju šaru nalik petougaoniku. Jupiterovo magnetsko polje se proteže do 2miliona milja izvan planete, sa suženim repom punoglavca koji samo dodiruje Saturnovu orbitu.

Jupiter je jedna od četiri planete Jovijana. Klasificiramo ih zajedno jer su masivni u poređenju sa Zemljom. Ostale tri planete Jovijana su Neptun, Saturn i Uran. I zašto je tako zvijezda? Naučnici spekulišu da je nastao koristeći većinu ostataka našeg sunca. Da je koagulirao deset puta veću masu, možda bi se razvio u drugo sunce!

Vodik posvuda!

U ovom članku smo naučili mnogo o Jupiteru, ali se još uvijek možete pitati – da li Jupiter ima čvrstu površinu? Prema onome što do sada znamo, ne, nije. To je vrtlog vodonika i helijuma nalik zvijezdi bez zemlje po kojoj se može hodati. Ali dok se ne budemo mogli kretati kroz tu električnu metalnu vodikovu tekućinu, nikada nećemo znati sa sigurnošću. Za sada, konsenzus je da Jupiter nema površinu.